|
Lafkadio Hern
KOKORO
|
|
Lafkadio Hern (1850–1906) zauzima u svetskoj književnosti posebno mesto zato što je on jedini – kao neka
čudesna mešavina između Istočnjaka i Zapadnjaka, hrišćanina i budiste – došao u Japan u odlučujućem trenutku,
kad je stari Nipon počeo da se preobražava, pa je s divljenjem i poštovanjem počeo da posmatra sve one lepote,
ali ih je u isti čas i upio u sebe i kao svoj unutrašnji doživljaj počeo da prikazuje. Hern,
koji je bio sazreo za Japan, kao i Japan za njega, napisao je ove divne stvari o lepoti koja izumire, a koja će
ostati besmrtna samo u njegovim pripovetkama.
|
|
|
Poglavica Sijetl
DA LI ME SADA ČUJETE?
|
|
"Video sam hiljade trulih bizona po prerijama koje je ostavio Beli čovek, ubivši ih iz zabave.
Divljak sam i ne razumem kako kuljajući gvozdeni konj može biti važniji od bizona koga ubijamo samo da bismo preživeli.
Šta je čovek bez životinja? Ako bi životinje nastale, čovek bi umro od velike usamljenosti duha.
Jer štagod da se dogodi životinjama, uskoro će se desiti čoveku. Sve stvari su povezane..."
|
|
|
Ernest Ingersol
ZMAJEVI ISTOKA
|
|
Ova knjiga sadrži onaj deo Ingersolove studije o zmajevima koji se odnosi na Indiju, Kinu, Koreju i Japan.
Iako biće za koje niko sa sigurnošću ne može reći da li je ikada postojalo, zmaj je ipak kroz vekove zaokupljivao
čovekovu maštu i duboko se urezao u sve tradicije sveta. Oni su simbol moći, plodnosti, stalne promene i samog
života. Stoga, zmaj nije samo voljeno biće i simbol identiteta, već i suština same Azije.
|
|
|
PUT MEKOĆE
Misli i ideje osnivača džudoa
|
|
U svetu je borilačka veština džudo svakako poznata zahvaljujući radu japanskog majstora
Đigoro Kanoa (1860-1938) koji je sa svega dvadesetdve godine osnovao Kodokan džudo.
Kano je objedinio postojeće veštine koje su do tada u Japanu bile poznate kao đuđucu,
unoseći u Kodokan džudo novi koncept moralnosti.
Pošto je bio mišljenja da je borilačkim veštinama koje su se do tada vežbale nedostajao sistematičan
metod obuke kao i aspekt koji je prevazilazio vežbanje samo zarad sticanja grube fizičke snage,
Đigoro Kano se zalagao za sprovođenje džudoa kroz državno fizičko obrazovanje istovremeno naglašavajući i
nauku i logiku. Zbog toga je u njegovom džudo učenju izražen obrazovni aspekt i negovanje duha
samousavršavanja, pomaganja drugima i želje da se doprinese društvu u celini.
|
|